Najdetaljnije istraživanje do sada: Kako izgleda statistika smrti od koronavirusa


Italijanski nacionalni institut za zdravlje, vodeće naučno tijelo Nacionalne zdravstvene službe, objavio je ove sedmice rezultate istraživanja 6.801 smrtnog slučaja osoba kojima je prethodno potvrđena zaraza koronavirusom.

Italijanski nacionalni institut za zdravlje, vodeće naučno tijelo Nacionalne zdravstvene službe, objavio je ove sedmice rezultate istraživanja 6.801 smrtnog slučaja osoba kojima je prethodno potvrđena zaraza koronavirusom.

Riječ je vjerovatno o najdetaljnijem istraživanju smrtnih slučajeva od početka pandemije koronavirusa. Italija do pisanja ovog članka ima više od 86.000 slučajeva, a umrlo je više od 9.100 osoba.

Podatke na italijanskom jeziku možete potražiti ovdje.

Kako se navodi u rezultatima istraživanja koja su objavljena u utorak i petak, prosječna dob osoba koje su umrle, a koje su bile pozitivne na koronavirus, je 78 godina. To predstavlja razliku od 15 godina u poređenju sa prosječnom starošću osoba kojima se potvrdi prisustvo koronavirusa, bez obzira na ishod. Naime, prosječna dob zaraženih u Italiji su 63 godine.

Priloženi grafikon pokazuje starost preminulih osoba. Od obrađenog 6.801 slučaja, njih 2.012 su žene. Također, žene koje su umrle, a kojima je ranije potvrđena zaraza koronavirusom, generalno su starije od muškaraca pa je prosječna dob umrlih žena 82, dok je prosječna dob umrlih muškaraca 78.

Kao što se može vidjeti, najveći broj umrlih su osobe između 70 i 89 godina. Broj umrlih čije su godine bile između 60 i 69 je 761, a broj umrlih čije su godine između 50 i 50 je 243.

Umiranje mladih osoba

Sa podacima sakupljenim do 26. marta, procenat umrlih osoba mlađih od 50 godina iznosio je 1,2 posto – od 6.801 slučaja samo 84 su bile mlađe od 50. Također, njih 17 je bilo mlađe od 40. Od tog broja, njih osam je imalo prethodno narušeno zdravlje, dok se za pet osoba ne zna historija bolesti.

Prethodno narušeno zdravlje podrazumijeva stanja kao što su kardiovaskularna bolest, dijabetes, pretilost, problemi s bubrezima i psihopatologije.

Postojeća stanja

Što se tiče postojećih prethodno poznatih zdravstvenih problema, Italijanski nacionalni institut za zdravlje obradio je podatke za 710 umrlih.

Prosječni broj prethodnih stanja je 2,7. Samo 15 pacijenata nije imalo nikakva prethodno postojeća stanja, 151 umrla osoba imala je najmanje jednu prethodnu patologiju, 184 dvije patologije, a 360 tri ili više identificiranih prethodno postojećih zdravstvenih problema.

Simptomi

Priloženi grafikon pokazuje raspodjelu najčešćih simptoma kod osoba koje su preminule, a koji su potvrđeni prije hispitalizacije. Temperatura i teško disanje su najčešći simptomi a manje frekventni su kašljanje, dijareja i iskašljavanje krvi. 6,4 posto umrlih osoba po prijemu u bolnicu nisu imali vidljive simptome.

Komplikacije

Gašenje respiratornog sistema je najčešći direktni uzrok smrti i pojavio se u 96,4 posto slučajeva. Također, u 24,7 posto slučajeva pojavljuje se otkazivanje bubrega, u 10,4 posto slučajeva detektovana je infekcija, a u 10,1 posto slučajeva ulogu igra i zastoj rada srca.

Terapija

Tokom hospitalijacije, medicinsko osoblje je za 6.801 umrlu osobu najčešće koristilo terapiju antibioticima (86 posto), antiviralnu terapiju (54 posto) i terapiju steroidima (35 posto).

upotreba antibiotika opravdava se detekcijom infekcija u tijelu pacijenta, a povezuje se i sa liječenjem upale pluća prije nego što je potvrđeno prisustvo koronavirusa. U 8,1 posto slučajeva sve tri terapije su korištene paralelno.

Vrijeme nastupa smrti

Prosječno vrijeme između prvih simptoma i smrti je devet dana. Vrijeme između prvih simptoma i odlaska u bolnicu su četiri dana, a prosječno vrijeme provedeno u bolnici do smrti je pet dana.

Izvor


Pratite BijeljinaCaffe.info putem društvenih mreža Facebook i Instagram.