Bijeljina – Nema zainteresovanih za deratizaciju grada, tender propao


Odjeljenje za privredu Grada Bijeljina početkom godine raspisalo je javnu nabavku za izbor preduzeća za deratizaciju na području Semberije, ali zainteresovanih nije bilo, pa je tender propao.

U skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti lokalne zajednice moraju uraditi proljećnu i jesenju deratizaciju, pa će postupak biti ponovljen.

Nadležni se nadaju da će ponuđača radova izabrati do kraja aprila i da će odmah nakon toga deratizacija biti i urađena.

Monitoringom je utvrđeno da u prosjeku po jednom domaćinstvu na ovom području ima tridesetak glodara, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije trebalo bi da ih bude najviše od pet do deset.

Stoga se deratizacija mora obavljati svake godine, naročito u Semberiji koja je izrazito ruralni kraj.

-Zbog velikog broja poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju ovo je idealno stanište miševa, pacova i drugih štetočina. Sredstva za deratizaciju u iznosu od 50.000 KM su u ovogodišnjem budžetu obezbijeđena – kaže načelnik Odjeljenja za privredu Grada Bijeljina Dejan Savić.

Nadaju se rješenju

Najavljuje da će održati sastanak sa nadležnima u Odseku za javne nabavke kako bi ubrzali postupak izbora izvođača.

Vjerujemo da ćemo riješiti ovaj problem. Svima nam je u interesu da što prije i što kvalitetnije uradimo deratizaciju, pogotovo u svjetlu ovog virusa kada moramo izbjeći mogućnost bilo kakve zaraze i ugrožavanje epidemiološke stabilnosti – kaže Savić.

Deratizacija je obavezna po Zakonu o zaštiti zdravlja, a plaćaju je samo pravna lica i preduzetnici, dok je za sve ostale besplatna.

Građani upozoravaju da se glodari brzo razmnožavaju i nanose ogromnu štetu usjevima, posebno krmnom bilju i kukuruzu, ali i predstavljaju potencijalno veliku opasnost za zdravlje ljudi i domaćih životinja.

Fadil Baćevac iz Janje kaže da se mora spriječiti bilo kakva mogućnost da glodari izazivaju štete na usjevima.

Nakon što se na njivama skinu pšenica, kukuruz ili drugi usjevi, glodari se naseljavaju na oranicama u potrazi za hranom. Ima ih u ambarima, u pomoćnim objektima. Deratizacija mora biti sveobuhvatna, jer ako jedan domaćin baci otrov protiv glodara, a drugi to ne uradi, nema efekta. Važno je tretirati napuštena imanja, strnjike, divlje deponije. Sva ona mjesta na kojima se legu pacovi i druge štetočine. To treba činiti na vrijeme. Ne smijemo dozvoliti da izbije kakva zaraza, pa onda reagovati – kaže Baćevac.

I grad u opasnosti

I stanovnici u gradu kažu da je deratizacija neophodna.

Ima mnogo napuštenih stambenih, pa i poslovnih objekata koji zjape prazni. Njihovi vlasnici su umrli ili su u inostranstvu i rijetko dolaze. Onda imamo slučajeve da u takve objekte nesavjesni građani bacaju smeće, a onda je to pravi raj za glodare. Mora se naći način da se takve lokacije tretiraju. Posljednjih godina smanjen je broj divljih deponija, ali još ih ima. Njih takođe treba obuhvatiti deratizacijom. Kao i podrumske prostorije, stambene zgrade, školske i predškolske ustanove, vjerske objekte, seoska groblja, seoska igrališta – kaže Bijeljinac Milan Kovačević.

Komarci neće biti problem

Za razliku od deratizacije na koju će građani sačekati, ove godine dezinsekcija u Semberiji će početi čim to dozvole vremenski uslovi.

Prošle godine izabran je izvođač radova sa kojim je potpisan trogodišnji okvirni sporazum o uništavanju komaraca. Sredstva u budžetu za ove namjene u iznosu od 350.000 KM su obezbijeđena.

 


Pratite BijeljinaCaffe.info putem društvenih mreža Facebook i Instagram.